IMA LI PILOTA U AVIONU

Ishitrene i neracionalne odluke posljedica su brzog i automatskog razmišljanja; za odgovorno odlučivanje zaslužne su kontrolirane misli. 

Mnogi bihevioralni ekonomisti bavili su se utjecajem psihologije na financijsko ponašanje pojedinca – odnosno načinom na koji raspolažemo novcem. Pritom su osobito važna dva ključna sustava procesuiranja informacija u ljudskome mozgu: kontrolirano i automatsko razmišljanje.

Automatsko ili brzo razmišljanje nije svjesno i ne zahtijeva ulaganje napora. Ono se događa nagonski i   zapravo ga nismo ni svjesni. Ono je također često intuitivno i vrlo emotivno. Kontrolirano ili sporo razmišljanje, s druge strane,  svjestan je, namjeran i dobrovoljan proces analize, evaluacije i izračuna u koji se ulažu trud, mentalna energija, motivacija i vrijeme. Njime se izbjegavaju različite zamke pristranosti, pogreške u automatskom razmišljanju te nam ono daje prostora za analizu i ocjenu točnosti svih informacija iz naše okoline. U okviru kontrolirana razmišljanja spoznajemo problem, pribavljamo informacije, prerađujemo ih i vrednujemo različite mogućnosti te donosimo konačnu odluku (npr. odluku o kupnji određene robe ili usluge).

Veća informiranost, kontrolirano razmišljanje i racionalno donošenje odluka djeluju tako da izbjegavamo kasnije kajanje, žaljenje i samosažaljenje zbog krivih i stihijskih odluka, odnosno stanja nezadovoljstva zbog potrošnje koja nije planirana.

Uspješnost naših odluka, primjerice odluke o štednji za mirovinu, pritom ovisi o kontroliranu razmišljanju. Ono bi trebalo kontrolirati i ispravljati pogreške koje nastaju pri automatskom razmišljanju i u trenutku kada smo primjerice vidjeli nove cipele i odlučili mijenjati štednju za potrošnju, kontrolirano razmišljanje trebalo bi zaustaviti našu nagonsku reakciju kupnje i upozoriti nas da je taj novac potrebniji u fondu štednje.

Povećajte svoj mentalni kapacitet

Kapacitet prosječne osobe podrazumijeva da svjesno i kontrolirano razmišlja samo o jednom dok se svi ostali paralelni procesi „događaju u pozadini“ i vežu se uz automatsko razmišljanje.

Kontrolirano razmišljanje zahtijeva znatan mentalan napor, pa ga pojedinci  često ne uključuju zbog sklonosti minimiziranju troškova, odnosno lijenu ponašanju i odugovlačenju koje nam je svima urođeno.

Zbog toga, u pojedinim situacijama automatsko razmišljanje može prevladati i upravljati našim odlukama iako za to nije osposobljeno. Posljedica su toga  ishitrene, impulzivne i neracionalne odluke.

Psihologija i novac

Psihologija i novac

Neki ljudi mogu štedjeti bez imalo napora, a drugi se bore da ne upadnu u dugove. Je li štednja pitanje prihoda, financijske pismenosti ili nešto treće?

Što se događa kada donosite iracionalne odluke i kako se tome suprotstaviti

Što se događa kada donosite iracionalne odluke i kako se tome suprotstaviti

U osobnim financijama utjecaj psiholoških čimbenika na financijsko ponašanje može biti presudan, pa evo kako ih osvijestiti.

Uobičajene psihološke pristranosti i problemi

Uobičajene psihološke pristranosti i problemi

Nedostatak samokontrole, sklonost odugovlačenju i pretjerana samouvjerenost neki su od razloga neuspješna upravljanja novcem.

Psihologija štednje

Psihologija štednje

Mnogi pojedinci kažu da je štedjeti jednako teško kao držati dijetu. I, zaista, između štednje i držanja dijete mnoge su sličnosti.

Kako postati gospodarom svojega novca

Kako postati gospodarom svojega novca

Biti financijski uspješan, štedjeti i osigurati vlastitu budućnost nije lako. Ostvarenje financijskog blagostanja najčešće zahtijeva visoku razinu financijske pismenosti, samokontrole i mnogo odricanja.