ŠTO SE DOGAĐA KADA DONOSITE IRACIONALNE ODLUKE I KAKO SE TOME SUPROTSTAVITI

U osobnim financijama utjecaj psiholoških čimbenika na financijsko ponašanje može biti presudan, pa evo kako ih osvijestiti.

Ljudi tijekom života donose mnoge pogrešne odluke, a među njima su nerijetko i pretjerana i impulzivna potrošnja, neopravdano zaduživanje, kockanje, ugovaranje nepovoljnih kredita, korištenje financijskim proizvodima i uslugama koje ne razumiju. Možda se ne bi tako ponašali kada bi njihova financijska znanja i vještine bili idealni ili kada bi bili savršeno informirani, savršeno racionalni, a njihove kognitivne sposobnosti bile neograničene. Nažalost, stvarnost je znatno drukčija.

Našim životima, osim znanja i racija, upravljaju osjećaji, stajališta i uvjerenja čijeg smo utjecaja na naše ponašanje uglavnom svjesni. Međutim, nerijetko se dogodi da se ono što mislimo i zastupamo na svjesnoj razini razlikuje od onoga što se događa u našoj podsvijesti ili pak da neobjašnjivo donosimo odluke koje nisu u skladu s našim planovima. Upravo takvi duboki osjećaji, uvjerenja i podsvijest mogu  presudno utjecati na naše ponašanje.

U osobnim financijama, nepoznavanje samog sebe, vlastitih pristranosti, neracionalnosti i impulzivnosti, može biti osobito opasno te donijeti probleme poput pretjerane kupnje i prezaduženosti.

Četiri nepoželjna ponašanja 

Kad se govori o nepoželjnu financijskom ponašanju, to je najčešće  impulzivna potrošnja, pretjerana kupnja, nemogućnost izvršenja definiranih financijskih ciljeva i odugovlačenje. Na takvo ponašanje mogu utjecati čimbenici koji su izvan naše kontrole i koji su nam dani rođenjem, poput spola ili mjesta prebivališta, međutim češće je to zbog  našeg karaktera i čimbenika na koje bismo svojom voljom mogli utjecati.

Brojna istraživanja iz sociologije, psihologije i ekonomije upućuju na to kako način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe znatno utječu na naša financijska stajališta i ponašanja. Osjećaji i mišljenje koje ljudi imaju o novcu ponajprije ovise o njihovu mišljenju i osjećajima prema vlastitu životu. Neki su od važnijih čimbenika lokus kontrole, optimizam i averzija prema riziku.

Psihološki čimbenici koji utječu na financijsko ponašanje

Lokus kontrole  jedan je od važnijih čimbenika kad je posrijedi način na koji pojedinci pristupaju financijskim pitanjima i stjecanju znanja i vještina. Lokus kontrole može se definirati kao sklonost osobe da percipira svijet oko sebe na određen način, uključujući općenita vjerovanja o uzrocima nagrada i kazni.

Pojedinci s unutarnjim lokusom kontrole vjeruju da će ih njihove radnje dovesti do očekivanih rezultata pa su skloniji akcijama i motiviraniji su od pojedinaca s vanjskim lokusom kontrole. S druge strane, pojedinci s vanjskim lokusom kontrole smatraju da su svi događaji pod utjecajem i kontrolom sreće, vjerojatnosti i drugih osoba, pa su znatno manje skloni razvijanju vještina potrebnih za ostvarenje njihovih ciljeva.

Ne pretjerujte u optimizmu

Optimizam je također jedna od važnih odrednica financijske pismenosti. On definira općenito pozitivno očekivanje od budućih događaja.

Optimizam je u regulaciji vlastita ponašanja izražen onda kada pojedinac uoči razliku između ciljeva koje nastoji ostvariti i svoga trenutačna  položaja prema njima.

Optimisti, koje karakterizira očekivanje pozitivnih ishoda, ustrajat će u namjeri da smanje razliku koja ih dijeli do ostvarenja ciljeva, a pesimisti, koji očekuju loše ishode, više će pokazivati pasivne reakcije i odustajanje od ostvarenja postavljenih ciljeva.

Prema istraživanjima o povezanosti optimizma i financijskih odluka, optimistični ljudi više rade, očekuju da će se umiroviti u kasnijoj dobi, više ulažu i više štede. Umjereni optimisti skloniji su razboritu financijskom ponašanju, a financijsko je ponašanje ekstremnih optimista znatno rizičnije i ne može se opisati razboritim.

Strah i nada

Averzija prema riziku također znatno određuje stajalište pojedinca prema novcu, kao i njegovu uspješnost u upravljanju osobnim financijama. Averzija prema riziku odbojnost je   prema riziku ili strah od njega koji ima prosječni investitor, odnosno težnja da se izbjegne prekomjeran i nepotreban rizik. Zna se kako pojedinci pokazuju averziju prema riziku kad su posrijedi dobici, ali kad se suoče s gubicima, postaju mu skloniji.

Drugim riječima, kada je mogućnost izbora u okvirima potencijalnih dobitaka (primjerice hoće li ostvariti prinos na ulaganje od 2 ili 5 %), osobe će iskazivati manju odbojnost prema riziku. Kada su njihovi izbori u području mogućih gubitaka (primjerice hoće li kupnjom dionice zaraditi ili izgubiti uložen novac), pojedinci iskazuju znatno veću sklonost prema riziku. Utjecaj tzv. efekta okvira odnosi se na način na koji osobe rješavaju probleme i donose odluke kada određuju svoje stajalište prema riziku. Prema tome, osobe koje imaju veću  averziju prema riziku općenito bi trebale biti opreznije i odgovornije.

Psihologija i novac

Psihologija i novac

Neki ljudi mogu štedjeti bez imalo napora, a drugi se bore da ne upadnu u dugove. Je li štednja pitanje prihoda, financijske pismenosti ili nešto treće?

Ima li pilota u avionu

Ima li pilota u avionu

Ishitrene i neracionalne odluke posljedica su brzog i automatskog razmišljanja; za odgovorno odlučivanje zaslužne su kontrolirane misli.

Uobičajene psihološke pristranosti i problemi

Uobičajene psihološke pristranosti i problemi

Nedostatak samokontrole, sklonost odugovlačenju i pretjerana samouvjerenost neki su od razloga neuspješna upravljanja novcem.

Psihologija štednje

Psihologija štednje

Mnogi pojedinci kažu da je štedjeti jednako teško kao držati dijetu. I, zaista, između štednje i držanja dijete mnoge su sličnosti.

Kako postati gospodarom svojega novca

Kako postati gospodarom svojega novca

Biti financijski uspješan, štedjeti i osigurati vlastitu budućnost nije lako. Ostvarenje financijskog blagostanja najčešće zahtijeva visoku razinu financijske pismenosti, samokontrole i mnogo odricanja.