UOBIČAJENE PSIHOLOŠKE PRISTRANOSTI I PROBLEMI

Nedostatak samokontrole, sklonost odugovlačenju i pretjerana samouvjerenost neki su od razloga neuspješna upravljanja novcem.

Obećavate da ćete štedjeti za mirovinu, ali trošite novac na odmor. Odlučili ste smanjiti potrošnju, a kupujete nove cipele. Odlučili ste da od ponedjeljka počinjete s dijetom, ali se predajete pred čokoladnom tortom. Obećavate da ćete redovito vježbati, a onda otkazujete ugovoren termin kako biste ostali pogledati omiljenu seriju. Ako vam navedene situacije zvuče poznato, i vi imate problema sa samokontrolom i odugovlačenjem.

Zašto ne uspijevate odvojiti dio svog dohotka za štednju, kao što znate da biste trebali? Zašto se ne možete oduprijeti novoj potrošnji? Zašto je tako teško štedjeti, a tako lagano trošiti? Odgovor je u psihološkim pristranostima i kognitivnim problemima kojima je izložen svaki pojedinac.

Razina financijskog znanja i vještina koje posjedujemo iznimno je važna za donošenje uspješnih i odgovornih financijskih odluka. Ipak, mnogi financijski obrazovani pojedinci   financijski uvelike griješe i često ne donose ispravne potrošačke odluke. Takvo ponašanje upućuje na to kako na donošenje financijskih odluka, osim financijskog znanja, utječu i drugi čimbenici koji često mogu nadjačati znanje, logiku i racionalnost. Primjer su upravo psihološki čimbenici čiji je utjecaj često jači od utjecaja znanja i informiranosti.

Psihološki čimbenici mogu znatno utjecati na razinu naše financijske pismenosti kao i na našu financijsku uspješnost. Sam način na koji promišljamo o novcu najčešće određuje i način na koji postupamo s njim.   

Osobe koje novac doživljavaju nevažnim, vrlo mu često lakomisleno pristupaju, ne paze na svoju potrošnju i troše „prema osjećaju“. S druge strane, one koje novac doživljavaju važnim i nužnim, što on u konačnici jest, češće više paze na vlastitu potrošnju, planiraju svoje aktivnosti i nastoje novac rasporediti optimalno. 

Općenito, svaku financijsku odluke možemo donijeti:

  1. racionalno, donošenjem informiranih odluka utemeljenih na znanju i vještinama, ili
  2. iracionalno, emotivnom i impulzivnom kupnjom – „kupnjom svega što se učini zgodnim ili je palo pod ruku“.

Kada obećavamo da ćemo štedjeti, manje trošiti, više vježbati, paziti na prehranu i općenito bolje se ponašati, to radimo „hladne glave“. Takve su odluke ono čemu doista težimo i što želimo i namjeravamo ostvariti u doglednoj budućnosti. Ako ponovno uspijevamo ostvarivati svoje planove i odupirati se izazovima iz svoje okoline – uspješno se racionalno ponašamo.

Međutim, ako pod utjecajem tzv. lave vrućih emocija ne uspijevamo ostvarivati svoje ciljeve – tada se ponašamo iracionalno. Baš kada smo odlučili štedjeti, vidjeli smo novi planinski bicikl ili cipele na sniženju koje možemo kupiti sada ili propustiti akciju. Iracionalno i impulzivno ponašanje može biti iznimno opasno za osobne financije.

Za odustajanje od srednjoročnih i dugoročnih ciljeva iz svih područja naših života, a  radi trenutačna  zadovoljenja želja, najčešće je kriv nedostatak samokontrole.

Nedostatak samokontrole,  sklonost odugovlačenju, pretjerana samouvjerenost i neprimjereno mentalno računovodstvo mogu biti samo neki od razloga neuspjela upravljanja osobnim financijama. Samokontrola i racionalnost u donošenju odluka  pojave su s kojima se susrećemo svakodnevno u svim područjima naših života i mogu snažno utjecati na našu potrošnju, zaduživanje, štednju i općenito na ostvarenje svih definiranih životnih ciljeva.

Već spomenuta lijenost i odugovlačenje također su uobičajene zapreke uspješnu ostvarenju svih financijskih, ali i nefinancijskih ciljeva kao što su npr. odluka o štednji, dijeti, učenju, vježbanju i sl.

Problem je što štednja, odgovorno financijsko ponašanje, dijeta, vježbanje i učenje i mnogi drugi ciljevi zahtijevaju ulaganje truda i odricanje od onoga što je lakši i često privlačniji  izbor.

Brzopletost uvijek stiže na naplatu

Kako bismo si olakšali život, često donosimo brze odluke na osnovi prečaca za koje smo prije naučili da djeluju, primjerice ne  analiziramo prednosti i nedostataka svakog proizvoda koji kupujemo, već odabiremo one koje smo već kupovali i koji su se pokazali zadovoljavajućima za određene potrebe. Ipak, važno je znati da su ovakvi prečaci   rizik za donošenje brzopletih zaključaka.

Ljudi su podložni i različitim perceptivnim varkama i iluzijama ‒ krivo percipiranim pojavama, npr. zbog tromosti oka ili nesavršenosti u radu mozga, ali i krivu percipiranju informacija, zbog načina na koji su one prezentirane.

Jedna od vrlo čestih kognitivnih zamki jest tzv. efekt okvira. On se odnosi   na način na koji prikazane opcije ili formulirane pogodnosti ili problemi utječu na naš izbor, odnosno na naše ponašanje i odlučivanje.

Primjerice, kada cijene određenih dionica padaju, ljudi su neskloni prodati ih kako bi kupili druge dionice. Međutim, situacija se mijenja ako brokeri vlasnicima dionica sugeriraju restrukturiranje imovine. Jednako tako, ljudi će lakše potpisati ugovor o upravljanju rizicima ako ga nazovemo „osiguranjem” jer ta riječ implicira sigurnost.

Psihologija i novac

Psihologija i novac

Neki ljudi mogu štedjeti bez imalo napora, a drugi se bore da ne upadnu u dugove. Je li štednja pitanje prihoda, financijske pismenosti ili nešto treće?

Što se događa kada donosite iracionalne odluke i kako se tome suprotstaviti

Što se događa kada donosite iracionalne odluke i kako se tome suprotstaviti

U osobnim financijama utjecaj psiholoških čimbenika na financijsko ponašanje može biti presudan, pa evo kako ih osvijestiti.

Ima li pilota u avionu

Ima li pilota u avionu

Ishitrene i neracionalne odluke posljedica su brzog i automatskog razmišljanja; za odgovorno odlučivanje zaslužne su kontrolirane misli.

Psihologija štednje

Psihologija štednje

Mnogi pojedinci kažu da je štedjeti jednako teško kao držati dijetu. I, zaista, između štednje i držanja dijete mnoge su sličnosti.

Kako postati gospodarom svojega novca

Kako postati gospodarom svojega novca

Biti financijski uspješan, štedjeti i osigurati vlastitu budućnost nije lako. Ostvarenje financijskog blagostanja najčešće zahtijeva visoku razinu financijske pismenosti, samokontrole i mnogo odricanja.