UMIROVLJENJE NE MORA BITI SKUPO

Procjenjuje se da u mirovini trebamo 70 % trenutačne plaće za život, a dobit ćemo manje od 50 %. Zato je mirovinska štednja danas najvažnije ulaganje za godine u kojima ćete biti financijski najranjiviji.

Razdoblje koje ćete provesti u mirovini, a time i vaši troškovi, dodatno se povećavaju zbog produljenja očekivanog životnog vijeka. Mirovinski sustav postaje sve slabiji, a vi sve odgovorniji za vlastitu mirovinu.  Stoga je  potrebno što prije (a najbolje čim se zaposlite) početi štedjeti za starost.

Obvezno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj organizirano je prvim i drugim stupom mirovinskog sustava, a može se ugovoriti i dobrovoljno mirovinsko osiguranje – popularno zvano treći stup.

Prvi i drugi mirovinski stup obvezni su, a treći je stup dobrovoljan (tzv. dobrovoljna mirovinska štednja). U prvome stupu osiguranici izdvajaju 15 % bruto plaće, a u  drugome mirovinskom stupu  5 % bruto plaće. Prvi se stup temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, što znači da uplate  osiguranika služe za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima. Drugi i treći mirovinski stup temelje se na individualnoj kapitaliziranoj štednji, koja se do odlaska u mirovinu kapitalizira ulaganjem u obvezne mirovinske fondove.

U većini zemalja i dalje se vjeruje kako je država dužna pobrinuti se za socijalni status svojih građana u mirovini. Prijašnje su generacije uvelike prepuštale brigu o vlastitu standardu državi i nisu razvile kulturu dugoročna financijskog planiranja.

Prelaskom na drukčije uređenje sustava, u kojem je odgovornost za brigu o  mirovini i mirovinskim i zdravstvenim troškovima prebačena s institucija na pojedince, pojavili su se novi oblici i mogućnosti privatne štednje. Među ostalim,  pojavili su se i novi mirovinski sustavi koji su građanima omogućili da osobnim angažmanom,  osobnom mirovinskom štednjom, kreiraju svoja buduća primanja. Neki od suvremenih oblika štednje za mirovinu mogu biti oročena štednja u banci, životno osiguranje ili štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Unatoč spomenutom razvoju palete dostupnih financijskih proizvoda, zbog nedovoljne informiranosti, niske   financijske i mirovinske pismenosti, ali i zbog nepovjerenja u nove oblike štednje, mnogi građani i dalje ne štede  za svoju mirovinu.

Pravodobno planiranje mirovine važno je iz više razloga. Danas se mnoge zemlje bore s rizikom od  situacije u kojoj će budući radnici ili snositi iznimno visoke troškove financiranja rastućeg broja budućih umirovljenika ili će pak budući umirovljenici primati vrlo niske mirovine (ako ih budu uopće primali onako kako je to danas uobičajeno).

Osim problema održivosti mirovinskog sustava zbog prevelikog broja umirovljenika i nedovoljna broja radno aktivnih osoba, produljena životnog vijeka, te općenito loše demografske slike, važno je uzeti u obzir i pitanje osobne neizvjesnosti. Naime, većina osoba ne može znati u kojoj dobi i u kojem će se zdravstvenom stanju  umiroviti. Stoga je važno kreirati plan štednje za mirovinu koji će vam osigurati odgovarajući životni standard u trenutku kada budete financijski najranjiviji, a vaša radna sposobnost bude znatno smanjena.

Kako biste kreirali plan štednje za mirovinu, trebali biste poduzeti sljedeće važne korake:

  • definirajte osobne financijske ciljeve
  • kreirajte osobni proračun
  • aktivnim upravljanjem proračunom kreirajte sredstva raspoloživa za štednju
  • odaberite željeni štedno-ulagački proizvod
  • stalno izdvajajte iznos štednje.

Dobrovoljna mirovinska štednja specifični je oblik štednje za poboljšanje životnog standarda pojedinca tijekom mirovine. Ona pojedincu dopušta da novac za mirovinu štedi na način i uz naknadu koju smatra najpovoljnijom.

U usporedbi s ostalim oblicima štednje za mirovinu, dobrovoljna mirovinska štednja ima ove prednosti: porezne olakšice, državna poticajna sredstva te prinos fonda.

Imovinom pojedinačnih dobrovoljnih mirovinskih fondova upravljaju posebna društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, a član dobrovoljnog fonda sam odlučuje o dinamici i iznosu doprinosa koji će uplaćivati te sam donosi odluke o promjenama, bez prethodnih najava ili penala. Visinu mirovine određuje visina mjesečnih uloga koji se uplaćuju na poseban račun u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje i ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond mogu biti dobar način za povećanje prihoda i sigurnosti u mirovini,   čak i ranije s obzirom na to da se sredstva iz fonda obično mogu povući stupanjem u određenu životnu dob.

Pri ugovaranju dobrovoljne mirovinske štednje važno je da budete detaljno upoznati sa svim prednostima i nedostacima ovog štedno-ulagačkog proizvoda. Ovo su neke od najvažnijih prednosti dobrovoljne mirovinske štednje:  

  • pojedinac sam odlučuje o iznosu uplate
  • država na sve uplate do 5000 kn godišnje dodaje 15 % poticaja (do 750 kn godišnje)
  • uplate poslodavca u dobrovoljni stup mirovinskog osiguranja ne smatraju se plaćom do iznosa od 500 kn mjesečno, odnosno 6000 kn godišnje, a poslodavcu se vode kao porezno priznat izdatak
  • sredstva na osobnom računu u dobrovoljnome fondu ne mogu biti predmetom ovrhe, dijelom stečajne mase mirovinskog društva ili banke skrbnika preko koje fondovi ulažu na tržištu, što daje posebnu sigurnost štedišama
  • redovitom štednjom pojedinac se brine za svoju budućnost.

S   Dobrovoljna mirovinska štednja ima i nedostatke, a to su:

  • sredstva su dostupna s navršenih 50 godina života
  • primjenjuje se ulazna i izlazna naknada
  • nitko ne može jamčiti da će štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima stalno donositi visok prinos.

Koliko je potrebno za život u mirovini

Vrlo je teško reći koliko je novca  dovoljno za bilo što, pa tako i za mirovinu jer pojam „dovoljno“ ovisi o životnom standardu na koji je pojedinac navikao, odnosno o njegovim potrebama i željama. Zna se da su mirovine većine današnjih umirovljenika niske, a trenutačni sustav mirovinskog osiguranja neodrživ. Prilično je sigurno da će buduće mirovine većine današnjih zaposlenika također biti vrlo niske – i to one iz prvog i drugog mirovinskog stupa. Razdoblje koje pojedinac provodi u mirovini, a time i ukupni troškovi dodatno su povećani zbog produljenja očekivana životnog vijeka. Sustav postaje sve slabiji, a pojedinci sve odgovorniji za vlastitu štednju i standard koji će imati u mirovini.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prosinac 2016., prosječna starosna mirovina koju isplaćuje država i ostvaruje ju više od 50 % umirovljenika iznosila je 2482,23 kn, što je tek nešto više od 43 % prosječne neto plaće.

Prema projekcijama Ekonomskog instituta u Zagrebu, u budućnosti bi taj omjer mogao biti i nepovoljniji pa bi do 2050. prosječna mirovina iz prvog stupa mirovinskog osiguranja mogla iznositi samo 38 % prosječne neto plaće, a možda i znatno manje. Stoga je iznimno važno biti pravilno informiran o stanju u mirovinskom sustavu kako biste promislili kakav život u mirovini priželjkujete, a kakav možete očekivati i što prije počeli razmišljati o osiguranju vlastite mirovine i dodatnim mogućnostima štednje za mirovinu.

Kako izračunati mirovinu iz trećeg stupa

Uzmimo za primjer osobu kojoj je 30 godina i koja želi formirati kapitaliziranu štednju od oko 150.000 kuna kojom želi raspolagati za 20 godina. Planirano je razdoblje štednje 20 godina, a mjesečna uplata 350 kn. Godišnje će uplatiti 4200 kn te će u   20 godina uplatiti ukupno 84.000 kn. Na taj iznos (pod uvjetom da se iznos državnih poticajnih sredstava u idućem razdoblju ne promijeni) ostvarit će dodatni iznos od 12.600 kn državnih poticajnih sredstava. Nakon isteka razdoblja štednje, uz očekivani prinos od 5 %, osoba bi na svom računu trebala imati 163.441,78 kn.

Mirovina kumulirana u dobrovoljnom mirovinskom fondu može se isplatiti putem dobrovoljnog mirovinskog fonda ili putem mirovinskog osiguravajućeg društva. Ako u trenutku isplate na svom računu imate više od 50.000 kn, obvezni ste odabrati isplatu mirovine putem mirovinskoga osiguravajućeg društva. Isplata putem dobrovoljnog mirovinskog fonda može se obaviti jednokratno u maksimalnom iznosu do 30 % ukupnog iznosa štednje (ili višem postotku, ali na maksimalan iznos do 10.000 kn). Pri ovom obliku isplate moguće je ugovoriti isključivo privremenu mirovinu koja se isplaćuje u razdoblju od 5 do 15 godina putem mjesečnih isplata. Pri isplati mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva također je moguće dogovoriti jednokratnu isplatu u maksimalnom iznosu do 30 % ukupnih sredstava, a ostatak mirovine može se isplatiti kao:

  • doživotna starosna mirovina
  • prijevremena starosna mirovina
  • ubrzana prijevremena starosna mirovina
  • drugi oblici isplata koje nudi osiguravajuće društvo.

Kada započnete s planiranjem imovine, važno je da imate na umu kako je visina prinosa u fondu ona koja se očekuje. Međutim, u bilo kojem trenutku prinos može postati znatno viši, odnosno znatno niži, ovisno o situaciji na tržištu kapitala.

Dodatno, kada procjenjujete očekivani iznos ušteđevine koja bi vam trebala biti isplaćena u budućnosti, uzmite u obzir utjecaj inflacije. Naime, inflacija negativno utječe na realnu vrijednost novca pa se često kaže da je „inflacija pojela štednju“.  Prema tome, potrebno je voditi računa o tome koliko će planirani iznos ušteđevine vrijediti u trenutku isplate i pokušati se štititi tako da uvijek pokušate ugovoriti stopu prinosa koja će biti viša od očekivane stope inflacije. Za 30 godina, 1 kuna realno će vrijediti kao otprilike današnjih 0,55 kuna. U tim realnim odnosima, valja promišljati o svim iznosima koji će vam biti isplaćeni u dalekoj budućnosti.

Ne zavaravajte se

Ne zavaravajte se

Vaša financijska situacija ovisi i o vašoj potrošnji. Prekomjerna potrošnja može izazvati ozbiljne novčane probleme, zbog kojih je teško zadovoljiti i osnovne životne potrebe obitelji.

Preuzmite kontrolu nad svojim financijama

Preuzmite kontrolu nad svojim financijama

Gotovo da nema osobe koja se barem jednom nije zapitala gdje je nestao novac od plaće. Kako biste izbjegli probleme prezaduženosti i naučili živjeti u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, naučite kontrolirati svoj novac.

Zašto je prisila dobra

Zašto je prisila dobra

Obećavate da ćete štedjeti za mirovinu, ali trošite novac na odmor. Odlučili ste da od ponedjeljka počinjete s dijetom, ali se predajete pred čokoladnom tortom. Da, teško se samokontrolirati, ali postoji rješenje.

Briga za stare roditelje

Briga za stare roditelje

Kako svojim roditeljima pomoći da stare dostojanstveno a pritom im ne nametati vlastite standarde i ideje? Donosimo nekoliko savjeta kako to možete učiniti.

Oporuke i što trebate znati

Oporuke i što trebate znati

Gubitak roditelja ili bilo kojeg člana obitelji težak je za svakog pojedinca. U tom trenutku, ožalošćeni se često moraju suočiti i s pitanjem nasljedstva pokojnika. Ako sve niste ugovorili unaprijed, to može biti dodatni stres za vas i vašu obitelj.