Mali kreditni rječnik
Mali kreditni rječnik
Iznosi kojim se kredit otplaćuje, najčešće mjesečno. Sastoji se od glavnice i pripadajuće kamate. Uvijek je isti kroz cijeli period otplate. Razlika između anuiteta i rate: iznos anuiteta je kroz cijeli period isti, iznos rate se smanjuje kroz period. Banke s potrošačima pretežno ugovaraju otplatu kredita kroz anuitete zbog lakšeg razumijevanja.
Dan naplate anuiteta sukladno otplatnom planu (može biti 8., 15., 22. ili zadnji u mjesecu). Ukoliko klijent ne plati/ ispuni obvezu najkasnije na datum dospijeća Banka će obračunati zateznu kamatu. U situacijama kada datum dospijeća pada na neradni dan, urednom naplatom se smatra prvi sljedeći radni dan.
Potrošač koji je sklopio s bankom potrošački kredit.
Kamatna stopa koja iskazuje ukupne troškove kredita za potrošače, a obuhvaća kamate, naknade, poreze itd. Način izračuna EKS-a je jedinstven za sve banke, a propisala ga je Hrvatska narodna banka. Visina maksimalnog EKS-a, ovisno o vrsti ili namjeni kredita, određena je zakonskim propisima. Svrha EKS-a je omogućiti potrošaču razumijevanje te usporedbu uvjeta i troškova kredita.
Obrazac koji sadrži sve personalizirane (konkretne, individualne) informacije o potrošačkom kreditu o kojem se pregovara s potrošačem. Svrha obrasca je da potrošaču prikaže sve ključne elemente konkretnog financiranja i ugovornog odnosa u koji ulazi s bankom, kako bi mogao razumjeti i uvjete usporediti s drugim ponudama koje su mu dostupne na tržištu i donijeti odluke o tome hoće li sklopiti ugovor o kreditu. Banka ESIS obrazac potrošaču mora uručiti u svakom koraku obrade njegovog zahtjeva te moći dokazati da ga je uručila. Za neuručenje ESIS obrasca propisane su novčane kazne za banku.
Iznos novca koji je klijent pozajmio od Banke u obliku kredita. Na glavnicu kredita obračunavaju se kamate (sukladno otplatnom planu).
HROK (Hrvatski registar obveza i kreditnih sposobnosti) je centralni registar u Hrvatskoj koji sadrži informacije o financijskim obvezama građana i pravnih osoba. Ovo uključuje podatke o kreditima, zajmovima, kreditnim karticama i drugim financijskim obvezama. HROK pruža informacije o kreditnoj sposobnosti građana i omogućava financijskim institucijama da procijene rizik pri odobravanju kredita. HROK igra važnu ulogu u praćenju i ocjeni kreditne sposobnosti građana na temelju njihovih primanja i obveza.
Dobrovoljna izjava potrošača kojom pristaje na direktno ustezanje iznos anuiteta/rate/kamate s plaće. Nije instrument osiguranja već jedan od načina otplate kredita (kao trajni nalog). Klijent potpisuje izjavu u nazočnosti djelatnika Banke, a potpis se ne ovjerava kod javnog bilježnika.
Cijena kredita iskazana na godišnjoj razini. Kamata predstavlja naknadu koju klijent plaća za pozajmljenu glavnicu na određeno vrijeme. Razlikujemo redovnu i zateznu kamatu. Redovna kamata se obračunava za korištenje sredstava do otplate, a zatezna ukoliko potrošač kasni u otplati.
Novčana sredstva koja Banka daje na korištenje potrošaču i koji je klijent obvezan vratiti uz naknadu (ugovorenu kamatu) u određenom roku i uz određene uvjete. Novčana sredstva iz kredita potrošači mogu koristiti s određenom namjenom (namjenski krediti: stambeni, auto krediti) ili nenamjenski krediti.
Mogućnost/sposobnost klijenta da uredno podmiruje svoja dugovanja/ mjesečne obveze sukladno Ugovoru o kreditu i definiranom otplatnom planu. Prije odobrenja svakog potrošačkog kredita, Banka provodi provjeru kreditne sposobnosti dužnika analizom trenutnih podataka o klijentu uključujući i analizu prethodnih kreditnih odnosa Banke i klijenta.
Obveze se odnose na financijske obveze koje građani imaju prema drugim osobama ili institucijama. To uključuje otplatu kredita, zajmova, kreditnih kartica i drugih dugovanja. Obveze se mogu odnositi i na redovite mjesečne račune kao što su komunalni troškovi, stanarina ili troškovi kredita za stanovanje. Građani su dužni redovito plaćati svoje obveze kako bi održali pozitivan financijski status i izbjegli probleme s dugovima.
Zajednički naziv za Virtualnu poslovnicu (Online kredit) i Addiko Mobile mobilno bankarstvo, odnosno dostupni direkti kanali putem koji je Korisniku omogućeno ugovaranje pojedinih proizvoda ili usluga Banke.
Otplatna tablica, prikaz iznosa (anuiteta ili rata) koje potrošač treba platiti kroz vrijeme. Osim dinamike plaćanja (iznos i datum plaćanja), Otplatni plan sadrži i podatke o ukupnim troškovima i instrukciju za plaćanje (broj računa i poziv na broj).
Polica osiguranja je potvrda o ugovorenom osiguranju i sastavni je dio ugovora o osiguranju. Osnovni elementi police osiguranja su ugovorne strane, osigurana stvar ili osoba, osigurani rizik, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, svota osiguranja ili limit pokrića, iznos premije, datum izdavanja police te potpisi ugovornih strana. Da bi aktivirao osiguranje kod nastanka štetnog događaja, korisnik osiguranja mora predočiti osiguravajućem društvu policu osiguranja. Banka je distributer osiguranja za osiguravajuće društvo te ostvaruje pravo na proviziju za svaku ugovorenu policu.
Fizička osoba, pojedinac građanin. Službena definicija: svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao i djeluje u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti.
Financiranje potrošača kroz ugovor o kreditu, kreditnu karticu ili prekoračenje.
Cijena osiguranja, novčani iznos koji je ugovaratelj osiguranja plaća osiguratelju kako bi se zaštitio od štetnog događaja (štetni događaj je slučaj od kojeg se korisnik osiguranja štiti) temeljem zaključenog ugovora o osiguranju.
Primanja se odnose na novac koji građani zarađuju ili dobivaju od različitih izvora. To uključuje plaće i naknade za rad, mirovine, stipendije, socijalne naknade, prihod od najma nekretnina, dividende od dionica i druga primanja. Ova primanja se koriste za pokrivanje životnih troškova i štednju.
Ugovor kojim se Banka obvezuje staviti dužniku na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a dužnik se obvezuje plaćati banci ugovorenu kamatu i vratiti dobiveni iznos novca u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom.
Instrument osiguranja (kolateral) naplate potraživanja/ dugovanja. Prilikom sklapanja ugovora o kreditu, potrošač potpisuje zadužnicu i ovjerava (solemnizira) je kod javnog bilježnika. U slučaju kašnjenja s podmirenjem dospjelih dugovanja, Banka može pokrenuti prisilnu naplatu, odnosno aktivirati zadužnicu i naplatiti dugovanja potrošača sa svih njegovih računa i štednih proizvoda u HR bankama. U RH prisilnu naplatu za sve vrste dugovanja (krediti, režije, nepodmirene fakture….) provodi FINA (Financijska agencija).